Ajfelova kula – Simbol Pariza i njene zanimljivosti

0

Čudo Pariza, čest objekat neslaganja, želje i fascinacije, Ajfelova kula nikada nikoga ne ostavlja ravnodušnim i već decenijama impresionira milione turista, zaljubljenike u umetnost, poklonike magije arhitekture i tehnike, kao i sve one u potrazi za nesvakidašnjim i impresivnim.

Iako Ajfelova kula nije stara kao neka druga svetska čuda, ova zaista impozantna struktura sa punim pravom se nalazi na listi najpoznatijih struktura modernog sveta; u vreme kada je izgrađena svakako je predstavljala istinski primer izvedbe van svog vremena, a i dan danas ne razočarava u nameri da osvoji i impresionira. Možemo slobodno reći da je ovo svetski poznato zdanje zaista vanvremensko, u svojoj čudnoj i gruboj lepoti i nameni.

Ajfelova kula je građena krajem XIX veka, tačnije, povodom Svetske izložbe 1889. godine, a projektovao ju je slavni Gistav Ajfel; sama kula je podignuta kao glorifikacija stote godišnjice Francuske revolucije.

Konstrukcija Ajfelove kule trajala je dve godine, dva meseca i pet dana, rezultirajući slave dostojnom tehnološkim i arhitektonskim ostvarenjem. Simbol pre svega tehnološkog napretka, u eri poznog XIX veka, gigantska konstrukcija je na upečatljiv način demonstrirala veličinu francuske tehnike, otelotvorenu u liku Gistava Ajfela.

Takođe, Ajfelova kula je bila i blještava tačka u definisanju industrijske ere; projekat izgradnje takvog zdanja je momentalno dočekan sa velikim uspehom i oduševljenjem.

  • Otvaranju Ajfelove kule 1889. prisustvovalo je preko 250 miliona posetilaca iz čitavog sveta

Prvobitni planovi predviđali su da Ajfelova kula, kao jedna impresivna i velika izložbena konstrukcija, na tom mestu ostane narednih dvadeset godina, no, od rušenja su je sačuvali razni naučni eksperimenti koje je sam Ajfel ohrabrivao, kao što su bili postavljanje prve radio stanice i razvoj telekomunikacija. U

loga Ajfelove kule u pogledu komunikacije u to vreme je bila itekako značajna; na primer, primala je radio signale sa Panteona tokom 1898., služila je kao ratna radio ispostava od 1903., prvi javni radio program je emitovala 1925., a u novija vremena je povezana i sa televizijskim predajnicima. Od osamdesetih godina prošlog veka ovaj multifunkcionalni spomenik se redovno renovira, restaurira i prilagođava stalno rastućoj publici.

ZANIMLJIVOSTI O AJFELOVOJ KULI

Ajfelova kula je sigurno jedan od najpoznatijih spomenika na svetu, simbol glavnog grada Francuske i brojnim putnicima, sanjarima i turistima iz najrazličitijih profesionarlnih i životnih sfera svakako jedna od prvih asocijacija na Pariz. Oni koji nikada nisu bili u gradu svetlosti, mode, ljubavi, parfema, neverovatnog kulturnog bogatstva i raskoši, od čudnih zavučenih kvartova, do veličanstvenih Jelisejskih polja, maštaju o uživanju u bašti tipičnog pariškog kafea sa pogledom na Ajfelovu kulu, a to je i lepa uspomena mnogih koji su tamo bili. Ajfelova kula, naravno, nudi mnogo drugih vrsta užitaka osim samog posmatranja spomenika, jer to je delo koje omogućava posetiocima interaktivni obilazak; između ostalog, sa samog vrha tornja se pruža prekrasna panorama grada Pariza i svetlucavog horizonta.

Simbol Francuske u svetu i spektakularno obeležje Pariza, Ajfelova kula danas ugosti skoro sedam miliona posetilaca godišnje, a od toga su gotovo 75% turisti iz drugih zemalja, što je čini najposećenijim spomenikom za koji se plaća ulaz na čitavom svetu. Koliko god ona bila planetarno poznata, ima puno zanimljivih podataka o Ajfelovoj kuli na koje još možda niste naišli u turističkim brošurama.

Ajfelova kula je nekada bila žuta

Znano je da su Parižani oduvek uživali u pomodarstvu i iznedrili čitavu plejadu likova iz sveta modnog dizajna. Sve u Parizu mora biti podložno promenama trendova, a opet opčinjava nekim starinskim, vanvremenskim šarmom. Baš tako i ova ‘gvozdena dama’ mora uvek imati odoru po najnovijim modnim standardima.

Tokom prohujalih dekada, Ajfelova kula je više puta bojena spektrom različitih nijansi; u vreme kada je otvorena, kula je bila preovlađujuće smeđkasto crvenkaste nijanse. Deceniju kasnije, prebojena je u žuto! Kasnih šezdesetih godina prošlog veka, bila je žućkasto smeđe i kestenjaste boje, a 1968. je za njeno ‘odevanje’ osmišljena i specijalno napravljena nijansa ‘Ajfelova kula braon’.

  • Svakih sedam godina, toranj se osvežava sa 60 litara nove boje, kako bi uvek izgledala ‘podmlađeno’. Konstrukcija se farba u tri nijanse boje, koje postepeno bivaju svetlije ka samom vrhu tornja, kako bi se dobio impresivan efekat kontrasta nasuprot platna pariškog neba

Spomenik Francuskoj revoluciji

Već smo pomenuli da je prvobitna namena dizanja ovakve konstrukcije bila osmišljena kao deo velike Svetske izložbe 1889., koja je istovremeno bila i komemorativni događaj u ime stogodišnjice od izbijanja Francuske buržoaske revolucije.

Ajfelov projekat je ušao u uski krug takmičenja za dizajn koji je trebalo da bude samo središte spektakularnog svetskog sajma. Od ukupno 107 predloga, komisija je na kraju odabrala rad kojim je aplicirao Gistav Ajfel, zajedno sa arhitektom Stefanom Suvestrom i inženjerima Morisom Koklanom i Emilom Nugijeom.

Najviša svetska građevina tokom četiri decenije

Ajfelova kula se čak četiri decenije dičila titulom najviše građevine na svetu. U trenutku kada je otvorena, kula je bila visoka 986 stopa, odnosno malo više od 300 metara, što je dvostruko više od strukture koja se smatrala najvišom na svetu pre nje, 555 stopa visokog obeliska u Vašingtonu.

Ajfelova kula je ponosno nosila ovu titulu sve do 1930., kada je u Njujorku izgrađena prepoznatljiva Krajslerova zgrada, visoka 1 046 stopa. Iako je pariško čudo nadvisilo Krajslerovu zgradu 1957., dodatkom antene na njenom vrhu, ostala je u senci Empajer Stejt Bildinga.

Najveći bilbord na planeti

U periodu od 1925. do 1936., kada sumrak polako počinje da se navlači nad Parizom, četvrt miliona šarenih sijalica zakačenih na tri strane Ajfelove kule upalilo bi se i magično ispisalo stotinu stopa visok naziv čuvene francuske automobilske kompanije Citroen. Reklama je bila toliko sjajna da se mogla jasno videti sa udaljenosti od čak 20 milja.

Jedna od posebnih zanimljivosti u tom periodu jeste to da je baš ovako osvetljenu kulu Čarls Linberg koristio kao navigaciju pri svom sletanju u Pariz, nakon samostalnog transatlantskog leta, davne 1927. godine.

Druga Ajfelova dela

Gistav Ajfel je pored spomenika po kom je danas najviše poznat, dizajnirao i deo još jedne velike svetske znamenitosti. Naime, kada je prvobitni konstruktor Kipa Slobode iznenada umro 1879., francuski skulptor Frederik Abgust Bartoldi je umesto njega unajmio Ajfela. Gisatv Ajfel je tada već bio prepoznat kao izvrstan građevinski inženjer i arhitekta železničkih mostova, te je njegova uloga u ovom poduhvatu sa punim pravom zaslužena. On je dizajnirao skeletalnu konstrukciju na koju je potom postavljena bakarna ‘koža’ slavne statue.

Danas, maketa Kipa Slobode stoji na ostrvu na pariškoj reci Seni, u senci Ajfelovog grandioznog dela, čuvenog tornja.

  • Kip Slobode je takođe je vezan za manifestaciju Svetske izložbe, a ova skulptura je načinjena u Parizu. Ogromna glava Statue je bila izložena na Svetskoj izložbi u Parizu 1878.

Peticija protiv monstruzne strukture

Nisu svi bili tako oduševljeni ovim gvozdenim remek delom. Poprilično radikalno dizajnirana, gruba struktura je izazvala sve samo ne ljubav kod oko tri stotine istaknutih pariških umetnika i intelektualaca; iako se danas Ajfelova kula širom sveta vezuje za romantične asocijacije, oni su je smatrali monstruoznom, ružnom i grotesktnom.

Čudna konstrukcija je izazivala nelagodu i ljutnju u krugovima pariških umetnika i u nijihovim očima je vređala sam smisao za lepo. Na dan Svetog Valentina 1887., oni su odreda potpisali manifest otvorenog protesta protiv dizanja konstrukcije.

“Mi, pisci, slikari, skulptori, arhitekte, strastveni ljubitelji do sada netaknute lepote Pariza, ovom prilikom protestujemo uz svu našu moć i prezir, u ime sada neprepoznatljivog francuskog ukusa, u strahu za francusku umetnost i istoriju, protiv konstrukcije u samom centru naše prestonice, beskorisne i monstruozne Ajfelove kule.”

U svojoj ogorčenoj optužbi da Ajfelova kula narušava lepotu Pariza, nazivali su je i gigantskim crnim fabričkim dimnjakom i sa potpunim gnušanjem pisali o njoj kao o toliko groznoj i neumetničkoj da je čak ni komercijalno ustrojen um Amerike ne želi.

Spas zahvaljujući radiju

Pošto je Ajfel uložio oko 80% sredstava za konstrukciju tornja, bilo mu je dozvoljeno da spomenik ostane na tom mestu narednih dvadeset godina, kako bi nadoknadio svoj ulog. Nakon toga je bilo predviđeno da skulptura bude predata u ruke pariške vlade, koja je nameravala da je sruši i iskoristi metal kao sekundarnu sirovinu. U potrazi za načinom da svoje delo sačuva, Ajfel se usmerio na iznalaženje njene strateške upotrebljivosti. Slavni inženjer je investirao u  razne eksperimente bežične telegrafije od 1989.; na sam toranj je postavljena radijska antena.

Ajfelov trud se pokazao isplativim, a toranj je dobio sasvim prihvatljiv strateški značaj čijom je zaslugom ostao u životu. Kula je služila kao važan medij primanja i slanja bežičnih poruka, posebno u korist francuske vojske, što je navelo gradske vlasti da revidiraju prvobitnu odluku o rušenju, kada je njen vek istekao 1909.

Danas, Ajfelova kula je načičkana sa više od stotinu raznih antena koje emituju radijske i televizijske signale širom sveta.

  • Tokom Prvog svetskog rata, francuske vojne snage koristile su bežičnu postaju na Ajfelovoj kuli kako bi presretale neprijateljske poruke iz Berlina; na primer, 1914. Francuzi su uspeli da organizuju protivnapad tokom Bitke na Marni, nakon što su potajno saznali da je nemačka vojska u napredovanju. Tri godine kasnije, stanica na Ajfelovom tornju presrela je kodiranu poruku između Nemačke i Španije, koja je odavala detalje o ‘Operaciji H 21’; zahvaljujući ovoj poruci, Francuzi su uhapsili, osudili i pogubili čuvenu Mata Hari, pod optužnicom špijunaže u korist Nemačke

Ajfelova naučna laboratorija

Gistav Ajfel je na prvoj galeriji tornja ugravirao imena 72 francuska naučnika, a na vrhu strukture instalirao je laboratoriju koju je koristio lično i delio sa francuskim naučnicima, koji su proučavali u oblasti astronomije, meteorologije, aerodinamike i fizike. Tu su obavljani razni naučni eksperimenti, uključujući testiranja poput Fukoovog klatna.

Tokom 1909., Ajfel je u podnožju kule postavio aerodinamički vazdušni tunel koji je služio za odvijanje hiljade testiranja, uključujući ona na letelicama braće Rajt i Poršeovim automobilima.

INFORMACIJE ZA TURISTE

Ako se nekada nađete u Parizu, sigurno nećete zaobići čuvenu Ajfelovu kulu, makar da bi ste se slikali pored nje ili uhvatili romantično slikoviti prizor Pariza. Ako poželite da se tu zadržite duže, Ajfelova kula nudi više mogućnosti za uživanje, od penjanja uz pomoć stepeništa, preko restorana na kuli, do spektakularne panorame grada Pariza.

Na Ajfelov toranj se možete popeti uz pomoć tri lifta, severnog, istočnog i zapadnog. Svi liftovi vode do prvog i drugog sprata, odnosno penju se na visinu od 115 metara. Ako želite da se popnete do samog vrha, na drugom spratu morate da zamenite lift. Od tri lifta na kuli, dva ili tri su otvorena za posetioce, a tokom prometnih dana se pripremite i na čekanje u redu. Stepenište na kuli je otvoreno za javnost i njime se možete popeti do drugog sprata, nakon čega se možete ponositi usponom od 704 stepenika. Za one koji nisu baš tako vični pentranju, dobra je opcija spuštati se peške. To je nešto opuštenija šetnja, a svaki korak je spektakularan doživljaj.

  • Cena ulaznice za lift do drugoog sprata – 11 evra za odrasle/8.5 evra za uzrast od 12 do 24 godine;
  • Cena ulaznice za lift do vrha – 17 evra za odrasle/14.5 evra za uzrast 12 do 24 godine;
  • Cena za uspon stepenicama do drugog sprata – 7 evra za odrasle/5 evra za uzrast od 12 do 24 godine;

Do Ajfelove kule se stiže linijama metroa 9 i 6, RER železničkom linijom C, kao i autobusima 82, 87, 69 i 42. Ajfelova kula je otvorena svakog dana u godini, a posebna radna vremena su ustanovljena za liftove. Od polovine juna do septembra toranj je otvoren od 9:00 do 24:00, a u ostatku godine od 9:30 do 23:00.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora