Ledničko jezero- informacije i zanimljivosti

0

Drugi naziv za ovo predivno jezero je “jezero Srebro“, predstavljalo je malo veštačko jezero koje se nalazi na području naše najpoznatije ostrvske planine u Srbiji, Fruške gore, u neposrednoj blizini naselja Stari Ledinci, koje važi za prigradsko naselje u prestonici Vojvodine- Novi Sad.

Ledinci se nalaze na obroncima Fruške gore i u dolini Tavnog potoka, a čine jedno od pet naselje opštine Petrovaradin.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Ledinci broje 934 stanovnika.

Ledničko jezero je nastalo pre 19 godina, tačnije 1999. godine tokom NATO bombardovanja Jugoslavije, kada je NATO intervenisao bez saglasnosti, odnosno odobrenja Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija, koje je zasluženo za održavanje bezbednosti i mira u svetu.

Vazdušni napad na vojne ciljeve u Saveznoj Republici Jugoslaviji započet je 24. marta 1999. godine, da bi se kasnije proširio na sve ostale objekte, kako privredne, tako i civilne. Napadi su trajali 78 dana za vreme kojih su uništene mnoge zdravstvene ustanove, škole, spomenici kulture, crkve i manastiri, medijske kuće, a šteta se procenjuje na oko 30 do 100 milijardi američkih dolara. Broj nastradalih nikada nije zvanično saopšten.

Tokom bombardovanja došlo je do oštećenja pumpe napuštenog kamenoloma “Srebro“, odakle i pomenuto ime jezera, prilikom čega je došlo do prestanka pumpanja vode iz kamenoloma.

Dve rečice, Lukin svetac i Srebrni potok, zajedno sa podzemnim vodama počele su da pune ovaj napušteni kamenolom, prilikom čega je došlo do nastajanja Ledničkog jezera.

Sa skoro svih strana jezero je bilo okruženo strmim liticama, a zauzimalo je površinu od oko 4 hektara. Bilo je karakterističo po svom obliku koji je ličio na pasulj. Prostiralo se na dužini od oko 400 metara, a najveća širina je iznosila približno 100 metara. Dubina jezera je varirala u zavisnosti od mesta, kretala se od 15 metara pa do ček do 50 metara na pojedinim mestima u jezeru.

Odlikovala ga je čista i izrazito zelena boja, a kako su konstantno doticale vode iz pritoka, voda u jezeru je bila hladna tokom letnjih meseci.

Ledničko jezero je smešteno na površini koja se nalazi na nadmorskoj visini od oko 300 metara.

Predmet rasprave u kojoj su učestvovali mesna zajednica, grad Novi Sad, javno preduzeće koje je bilo zaduženo za rukovođenje Nacionalnim parkom Fruška gora, kao i rudarsko preduzeće “Alas“ registrovano u Rakovcu u opštini Beočin, bila je prva eksploatacija jezera, krajem 1990-ih i na samom početku 2000-ih godina.

S obzirom da je rudarsko preuzeće “Alas“ zahtevalo nazad svoj kamenolom, a usled nejasnih odluka suda i opštine, pretilo je automatsko nestajanje jezera, još jedan od razloga za nestajanje jezera bio je taj što nisu znali koliko je stabilno, odnosno da li će doći do izlivanja vode iz istog.

Kružile su glasine da su prava na korišćenje kamenoloma prodata nekoj austrijskoj firmi, odnosno preduzeću, što je uprava Nacionalnog parka Fruška gora osporila te 2006. godine, pošto je skupština u Vojvodini usvojila plan očuvanja jezera.

U periodu od 2001. godine do 2006. godine, kada je budućnost jezera bila veoma neizvesna, u blizini Ledničkoj jezera se nalazilo skromno odmaralište, a meštani ovog naselja, odnosno mesna zajednica Stari Ledinci, zajedno sa preduzećem koje je upravljalo turističkim odmaralištem, trudii su se da prošire svoju turističku ponudu kako bi ljudi iz cele Srbije, kao i turisti iz čitavog sveta, mogli da uživaju u lepotama prirode Nacionalnog parka Fruške gore i Ledničkog jezera koje se i samo nalazi u njemu.

Međutim, ovi planovi za razvoj turizma su propali, kada je tokom juna 2006. godine došlo do povređivanja nekoliko plivača u jezeru, kada je odron sa litica pao u jezero. Odmah nakon ovog nemilog događaja nadležni su zabranili pristup jezeru.

Kako odredba iz 2002. godine u vezi sa pražnjenjem jezera nije ispunjena, ovog puta je Republička inspekcija za zaštitu životne sredine naredila momentalno pražnjenje jezera, pošto je nivo vode došao do samog vrha, te samim tim počeo da se izliva.

Uz radove na zaštiti i očuvanju prirode, Republički biro za zaštitu životne sredine smatrao je da je najpametnije prvo obustaviti eksploataciju kamena, i da jezero služi u rekreativne svrhe.

Nekoliko godina nakon donešene odluke o pražnjenju jezera, stanovnici Ledinaca su se žustro borili za njegovo očuvanje, organizujući mnogobrojne proteste protiv isušivanja jezera.

Rekultivacija (vrši se na površinskim kopovima, rudnicima, kamenolomima, deponijama i drugima, u cilju sanacije degradiranih površina, a po prestanku eksploatacije na tim površinama) Ledničkog jezera, koje se nalazilo u samom srcu Nacionalnog parka Fruška gora, odobrili su Pokrajinski organi vlasti kao “Obavezni zakonski proces zatvaranja kopna“ prema odovarajućem projektu rekultivacije.

Za vreme toplih meseci u 2009. godini započeto je ispumpavanje, odnosno proces pražnjenja, ogromne količine vode jezera, kroz Ledički potok koji nije bio prilagođen ovoj radnji.

Firma “Moping“ je bila zadužena obavljanje prve faze rekultivacije, odnosno, za ispumpavanje vode iz jezera, firma je poreklom iz Požarevca.

Prema podacima, propusnim kanalom ispuštalo se maksimalno 300 litara vode u sekundi, kanal inače može da primi 1000 vode u sekundi, međutim zbog bezbednosnih razloga protok vode je sveden na minimum.

Mnogi misle da posao nije tekao po zakonu i kako kažu, na svu sreću, prvenstveno po Izvršioca radnje, nije učinjena značajna šteta građanima koji su živeli u svojim kućama neposredno uz Potok.

Druga faza rekultivacije bila je “Čišćenje i ravnjanje dna Jezera“, a izvedena je veoma brzo, na jesen, u septembru 2009. godine. Analizama je utvrđeno da je Ledničko jezero bogato mineralima, odnosno da je njegova voda veoma kvalitetna i lekovita, te su se meštani pribojavali da će izvođač radova prilikom ravnanja dna zatrpavati rupu naviranja vode jalovinom, što se i obestinilo.

Rupa naviranja vode koja se koristila za razna kožna oboljenja, čiji je prečnik dostizao i do 100 metara, a dubina neverovatnih 60 metara, u kojoj je otvoren podzemni hodnik prilikom eksploatacije kamena, horizontale nekadašnjeg rudnika srebra, sada se nalazi skoro potpuno zatrpana.

Mnogi se pitaju kakav će biti kvalitet vode jezera nakon ovakvih postupka, pogotovo nakon sazanja da se ono puni vodom dva , kopnom presečena potoka, prilikom čega se pretpostavlja da je dopunjavano vodom iz gradskog vodovoda.

Priroda se uvek trudi da sve bude u savršenom skladu, tako i kada je Ledničko jezero u putanju u kom su bili izjednačeni vodeni potencijali. Njeno oceđivanje bilo je potpuno simetrčno njenom prilivu voda.

Plan firme “Alas“, koja pripada delu austrijske “Asamer grupe“, kako smo naveli otpočeto je 2009. godine pražnjenje jezera kao bi, na istom mestu, jedinstven prak prirode u jugoistočnoj Evropi bio podignut.

Jezero ne bi trebalo da bude trajno ispušteno, o čemu se tada uveliko spekulisalo, već bi predstavljalo centralno mesto ovog budućeg parka prirode, te bi samim tim dobilo novi život i smisao.

Oko sudbine rudnika kamena “Srebro“ bilo je dosta nesporazuma, sami radovi na rekultivaciji bili su prekinuti odmah na početku, međutim nije se čekalo četiri godine kao što zakon nalaže, već su se naknadnim odobrenjem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastavili radovi.

Kako bi sve išlo u skladu sa propisima i ekološkim zahtevima, Vodoprivredno preduzeće “Šajkaš“ iz Novog Sada je zaduženo za nadgledanje radova u vezi sa Ledničkim jezerom, pogotovo kada je u pitanju ispuštanje vode iz bivšeg površinskog kopa “Srebro“.

Plan je bio da se kamen eksploatiše, iz kamenoloma u kom je jezero nastalo, u narednih osam do deset godina, što znači da bi eksploatacija trebalo da se završi između 2017. godine i 2019. godine, s obzirom da pričamo o projektu koji je započet 2009. godine.

Nakon završene eksploatacije kamena, trebalo bi da se u formirano jezero ponovo upumpa voda.

Kao što smo već napomenuli, plan je da novonastalo jezero bude centar novog parka prirode, u kom će postojati turističko izletište, pored njega i uređena plaža, kao i sportski tereni za fubal i košarku, pored čega i biciklizam i sportsko penjanje.

Kako sama po sebi Fruška gora ima mnogojake prirodne lepote, ispunjenje ovog plana bio bi pravi turistički pogodak.

Stanovnici Ledinaca mogli bi ponovo da uživaju u blagodatima ovog jezera, a takođe, turisti iz celog sveta bi mogli da posete ovu prirodnu lepotu i uživaju u mnogobrojnim navedenim aktivnostima.

Neke od zanimljivosti su da su se Ledničkom jezeru divili mnogi umetnici, te su iskoristili njegovu lepotu kako u svojim filmovima, tako i za spot za pesmu.

Zdravko Čolić je jedan od njih, on je pre 15 godina na ovom jezeru snimio spot za svoju pesmu “Ao, nono bijela“, takođe su ovde snimljene neke od scena za film “Pad u raj“ iz 2004. godine, kao i “Mi nismo anđeli 3: Rokenrol uzvraća udarac“ iz 2006. godine.

Na ovom jezeru obavljena su masovna krštenja u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora