Pustinja Blaca – informacije i zanimljivosti

0

Na hrvatskoj obali skriveni su mnogobrojni spomenici koji svedoče o prošlim vremenima, koji pričaju mnoge priče čime nam pomažu da shvatimo koliki je zapravo bio njihov značaj u prošlosti.

Može se slobodno reći, da pustinja Blaca predstavlja jedinstveni istorijski spomenik koji se nalazi na otkoku Braču, ali i na celokupnoj hrvatskoj obali.

Verovatno da Vas je začudio sam naziv “pustinja“ jer smo svi obično navikli da kada koristimo tu reč pričamo o peščanim pustinjama kao što su Sahara ili Kalaharija, međutim ovde se radi o nečem drugom, o izolovanim područjima u kojima su vernici stvarali zajednice posvećene duhovnom životu.

Odnosno, da malo bolje pojasnimo sam naziv, s prvom pojavom hrišćanstva pojavili su se i pojedinci koji su ovde živeli u potpunoj samoći, bili su poznati pod nazivom “pustinjaci“.

Iako su se odlučili na takav način života, gde su bili udaljeni od ostatka naroda, kako je vreme prolazilo počeli su da razvijaju zajednice u kojima su živeli upravo sa svojim istomišljenicima, posvetivši svoj život molitvi i duhovnom životu.

Poznato je da je pustinja Blaca osnovana u 16. veku za vreme bežanja poljičkih sveštenika glagoljaša od osmanskih osvajanja. Ljudi koji su živeli na ovom području, u tom periodu, isključivo su se bavili zemljoradnjom, odnosno poljoprivredom gde su se trudili da iskoriste svaki metar obradivog zmljišta, sve do trenutka dok nisu dobili dozvolu za izgradnju crkve i samostana.

Nešto kasnije, nakon izgradnje crkve i samostana, osnovana je poljoprivredna zadruga koja se bazirala na načelima podele svih ostvarenih dobitaka i zajedničkog vlasništva, odnosno sve što se stekne ostaje zajednici.

Pustinja je na početku bila poprilično “siromašna“ gde se nalazila kamenjem ograđena pećina, da bi se postepeno razvijala i rasla izgradnjom novih objekata kao što su kuhinja, podrum, peć i drugi objekti različitih namena. Prvo je osnovana crkvica 1588. godine, da bi ubrzo nakon nje bio izgrađen samostan.

Kroz čitavu istoriju ovaj deo otoka bio je veoma razvijen, ali kao da priroda nije bila na njegovoj strani, te su ga često pogađale mnogobrojne prirodne nepogode. Ovo područje je bilo poznato po proizvodnji vina, med i drugih brojnih kultura.

Poljoprivreda im je toliko dobro išla, da su jedno vreme važili za najbolje privrednike na ovom otoku, a sveštenici su uspeli da razviju i veoma dobru trgovinu.

Sveštenici koji su živeli ovde pretežno su se bavili pored navedenog i astronomijom, zbog čega se na ovom mestu nalazio poznati opservatorijum, takođe se ovde nalazila i tiskara.

Krajem 18. veka Pustinja Blaca je postala suvlasnik tri trgovačka jedrenjaka, čime je automatski poboljšala svoj položaj, a ovi brodovi su plovili Sredozemljem.

Pored trgovine imali su veoma značajnu ulogu u učešću u sukobima sa britanskom mornaricom koji su se dešavali u splitskoj luci na samom početku 19. veka, preciznije 1809. godine. U ovoj borbi došlo je do iznenađujućeg preokreta, jedrenjak La Bella, za kog se smatralo da nema šansu protiv snažne britanske korvete Vilage, uspeo je da odnese pobedu.

Prvobitno je ova Pustinja imala funkciju samostana, stim da službeno nisu bili pripadnici nijednog reda, jer im je hvarsko- brački biskup dao dozvolu da mogu slobodno u svoje redove da primaju koga kod žele, bez bilo kakvog uticaja od strane crkve ili bilo koje druge svetovne institucije.

Njihov službeni naziv je zvanično glasio “Subraća“, a oni su svog starešinu birali zajedno i njegova uloga je bila da vodi brigu o svim članovima zajednice, kao i o svim zajedničkim poslovima.

Od samog starta zamišljeno je da oni žive skroman život, međutim ovi pustinjaci su imali svoju poslugu, kao i ljude koji su im obrađivali zemlju, sve ovo ne čudi jer su oni od kada su došli na ovo područje uspeli da razviju veliko gospodarstvo čiji se dobar glas čuo na celom Mediteranu.

Negde u drugoj polovini 19. veka, na mesto upravnika Pustinje postavljen je don Tadija Miličević, a Blacom isti članovi zajednice sve do druge polovine 20. veka, odnosno 1963. godine.

Nakon smrti sveštenika i astronoma Nikole Miličevića, Pustinja je izgubila svoj prvobitni značaj, time što je pretvorena u muzej, a o značaju ove zajednice (porodice) svedoče imena dva asteroida koja su otkrivena u zvezdarnici u Višnjanu- Miličević (10241) i Brač (10645).

Prelepa Pustinja je smeštena na južnoj strani otoka Brača, negde između Bola i Milne, ono što je dodatno čini krasnom je to što je podignuta na strmoj litici.

Možete je posetiti svakog dana u nedelji sem ponedeljkom, unutar nje možete videti knjižicu u kojoj se nalaze rukopisi pisani hrvatskom ćirilicom, teleskop, atraktivan nameštaj, pored toga možete videti i starinsko oružje, kao i stare satove.

Kako stići do Blace?

Postoji nekoliko načina na koje možete doći do ovog mesta, jedan od njih je sa južne strane preko Popove vale, naravno brodom.

Kada stignete do Popove vale, Vaš put se ovde ne završava, sledi pešačenje u trajanju od 45 minuta.

Drugi put je kopnom, autom možete da stignete sa severne strane ili ti gornje strane. Sa asfaltirane ceste prema Vidovoj gori, koja predstavlja najviši vrh na jadranskim otocima, sa nadmorskom visinom od 778 metara, a svoje ime je dobila po maloj crkvici sv.

Vida, koja datira još iz 13. ili 14. veka, koja se nekada nalazila na vrhu brda, dok je danas u ruševinama. Odakle se odvaja kopneni makadamski put, koji je jasno obeležen/označen putokazom uz cestu blizu Nerežišća, koje se nalazi južno od Supetra na 10 kilometara od njega.

Kada su niska vozila u pitanju cesta je teže prohodna, stoga mnogi koji idu ovim putem, ostavljaju svoja vozila pre širine, koja služi kao parkiralište, do one širine do koje se dolazi nakon 20 ili 30 minuta vožnje po šljunku.

Dalje, peške, put Vas vodi do napuštenog sela Dragovode, odakle Vam treba oko 25 do 30 minuta hoda nizbrdo da stignete do Blace.

Put do Pustinje je poprilično složen i zahtevan, te se vrlo lako može desiti da Vam ponestane strpljenja prilikom iščekivanje iste, međutim kada je ugledate shvatićete da se put isplatio.

Ona će Vas oduševiti svojom raskoši, svojim skladom s obzirom da se nalazi usred doline, a da je obrgljuje samo priroda, takođe će Vam se dopasti njeni svetli krovovi.

Ovaj prizor je zaista jedinstven, tako da ćete veoma brzo zaboraviti na umor koji Vas je savladao na putu do Pustinje.

Radno vreme Muzeja Pustinja Blaca

Od 15. juna do 15. septembra radno vreme počinje u 9 časova, a završava se u 17 časova.

Međutim, od 16. septembra do 14. juna radno vreme počinje od 9 časova, traje kraće, završava se u 15 časova.

Kao što smo ranije naglasili ponedeljkom je Muzej zatvoren.

Cena za odrasle iznosi 40 kuna, dok za decu uzrasta do 14 godina iznosi 10 kuna. Možete ući čak pola sata pred zatvaranje.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora