Reka Rasina – informacije i zanimljivosti

0

Postoji više toponima u Srbiji i okolini koji u korenu svog naziva imaju reč Ras (Rasina, Raška, Stari Ras, itd.).

Istorijska dokumenta i pronalasci kazuju da je nekada, u našoj staroj srpskoj istoriji, postojalo pleme po imenu Ras koje se negde nalazi i pod oznakom Rašani ili Raseni.

Verovatno su neke reke, gradovi i druga mesta, dobili svoje sadašnje ime po plemenu Ras ili je ime izvedeno od te reči.

Na primer, Raška oblast je deo zemlje gde je nekada započela svoje postojanje srpska država. To se dogodilo još u 9. veku pod vlašću kneza Vladimira.

Ova oblast je poznata i pod imenom Stara Raška, ne samo kod nas, nego i u evropskim spisima. Srbe su takođe nazivali Rascijanima. Raška je, u stvari, oblast u slivu srednjeg toka reke Ibar, kao i slivova pritoka Studenice i Raške reke.

Dakle, čitavo područje jugozapadnog dela Srbije, koje je u davna vremena pripadalo takozvanoj Raškoj državi je ono što se danas naziva Starom Raškom.

Današnji Novi Pazar, nekada Ras, bila je srpska prestonica. Tu je vladao veliki župan Stefan Nemanja, a tu se rodio i njegov najmlađi sin Rastko Nemanjić, kasnije Sveti Sava.

Reka Rasina, kao uostalom i čitav Rasinski okrug koji je po njoj dobio ime, takođe nose ime koje podseća na staro jezgro srpske državnosti.

Rasinski okrug – lepote prirode i istorija na dlanu

Rasinski okrug predstavlja sam centralni deo naše zemlje. Površina koju ovaj region obuhvata iznosi 2668 km2. Nadmorske visine ovog kraja kreću se od 250 m pa sve do 2017 m koliko je visok Pančićev vrh, najviši vrh Kopaonika.

U ovom okrugu ima 6 opština, a sedište je grad Kruševac. Ostale opštine su Trstenik, Varvarin, Aleksandrovac, Ćićevac i Brus.

Čitav Rasinski okrug je (doduše kao i ostali delovi naše zemlje) divan kraj za ljubitelje prave prirode, za one koji znaju da uživaju u vinu, dobrom zalogaju, potom za planinare, izletnike, ali i lovce i ribolovce.

Kada bi nekome trebalo da se preporuči šta je to što bi obavezno trebalo da se vidi i obiđe u ovom kraju, postojao bi veliki problem jer bi spisak bio podugačak.

Da li početi od predivnih planina Goč, Kopaonik, Jastrebac, Željin ili od banja podno Jastrepca (Ribarska banja), ili pak krenuti od kulturno-istorijskih spomenika kao što je crkva Lazarica u Kruševcu, manastir Ljubostinja, Lazarev grad, Veluće, Lepenac?

Oni koji pre svega vole da uživaju u prirodi i njenim darovima svakako će svoje mesto pronaći u dolinama Zapadne i Južne Morave, kao i reke Rasine.

Reka Rasina – blago Rasinskog okruga

Desna pritoka Zapadne Morave, reka Rasina, polazi sa padina Željina i Goča, sa visine od 1340 m.

Njeni izvorišni krakovi su Burmanska i Velika reka. Ona teče dužinom od 92 km, da bi se na svega pet kilometara od Kruševca, nizvodno, ulila u Zapadnu Moravu.

Skoro celim svojim tokom reka Rasina ide kroz relativno duboku dolinu. Tek pri kraju, ona dostigne širinu od skoro tri kilometra. Mala eroziona proširenja i klisurasta dolina sve do Razbojne čine njeno korito.

Ovakva topografija je najvidljivija kod Brusa. Rasinsko korito je široko i plitko unutar Dobroljubačke kotline, na potezu od Razbojne do Zlatara.

Posle toga, reka posećuje Zlatarsku klisuru i tu čak meandrira. Kada prođe Majdevo, ova lepa reka ulepšava Kruševačku kotlinu, pa vijuga i rasprostire se po širini i do 40 m.

Na kraju se uliva u Zapadnu Moravu i pritom joj daje nekih 9 metara kubnih vode u proseku, svake sekunde. Hidrolozi kažu da je reka Rasina poput bujice, zbog toga što su njene prticajne amplitude izrazito velike.

To naročito dolazi do izražaja na proleće, jer tokom aprila meseca ima 5.5 puta više vode nego što je to slučaj pred kraj avgusta. Razlog maksimalnih vodostaja u aprilu su otapanje snega na okolnim planinama i maksimum prolećnih kiša.

Minimalni vodostaji koji se javljaju od avgusta do oktobra posledica su dugih letnjih suša i male količine padavina.

Tokom velikih proticaja reke Rasine dešavaju se veliki nanosi, pa je zbog toga odlučeno da se napravi brana kako bi se nanosi smanjili. Zbog toga je 1979. godine u Zlatarskoj klisuri napravljena brana od 55 m koja je dovela do stvaranja veštačkog akumulacionog jezera Ćelije.

Reka Rasina je bogata ribom. U njoj ribolovci hvataju beovice i klena, dok na donjem toku, zbog čistoće i bistrine, mogu da love i pastrmku.

Posebnu lepotu ove reke čine stare vodenice. Jedna takva vodenica se nalazi u Lepencu kod Brusa. Kažu da je to jedina vodenica koja još uvek radi u čitavom ovom okrugu, a sagrađena je još 1934. godine.

Ona nikada nije prestajala sa radom! Građena je od drveta, blata i slame, kamena i ćeramide i uspela je da preživi zub vremena i promenljivu klimu potkopaoničkog kraja. Starom vodenicom upravljaju četiri porodice koje su u nekakvom srodstvu.

Porodice se smenjuju na nedelju dana, pa tako po jedan član iz svake porodice odrađuje svoj red.

U vodenici ima ukupno pet kamenova, a samo tri i dalje funkcionišu. Na jednom kamenu se melje heljda, na jednom kukuruz, a na jednom pšenica.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora