Jezero Ćelije – informacije i zanimljivosti

0

Uskoro će se navršiti 40 godina od gradnje brane na reci Rasini nadomak Kruševca koja je izgrađena, pre svega, sa ciljem da se tada brzorastućem gradu sa ogromnim industrijskim kompleksom obezbedi uredno vodosnabdevanje.

Problem sa vodom je na taj način rešen, a Kruševljani su dobili izuzetno lepo izletište i mesto za uživanje u kampovanju i ribolovu.

Naravno, ne odmaraju ovde samo ljudi iz Kruševca, već i iz obližnjeg Aleksandrovca i Blaca, a jezero je zbog prebogatog ribljeg sveta, vrlo popularno i među ribolovcima iz svih delova Srbije.

Poslednjih godina među turistima koji dolaze u Kruševac i okolinu, vrlo je popularna i kombinacija boravka na Jastrepcu, u hotelima koji ponovo oživljavaju na ovoj planini, a kada se gosti umore od šetnje prelepim jastrebačkim stazama, u podnožju ih čeka bajkovito jezero u kome se kao u ogledalu, ogledaju obronci najšumovitije planine na Balkanu.

Mnogi jezero Ćelije koriste i za kupanje, ali sa velikom dozom opreza jer spasilačke službe ovde nema, a jezero čija najveća dubina prelazi 40 m u sebi krije i brojne opasne virove, pa se često dešavalo da neoprezni kupači izgube i život u ovim vodama.

Ipak, bez obzira na to, na obalama ćelijskog ili rasinskog jezera kako ga još nazivaju ima uvek ljudi, a naročito tokom leta. Nažalost, ugostiteljskih objekata na obalama gotovo da nema, osim jedne ili dve kafane, a i domaća radinost i izdavanje soba ili apartmana turistima je tek u povoju.

U svakom slučaju, jezero Ćelije i njegovu okolinu definitivno treba i vredi posetiti i videti.

Ako ništa drugo, sigurno ćete se sa tog izleta vratiti zadovoljni i prepuni utisaka i sa mnoštvom prelepih fotografija.

Geografski položaj i nastanak jezera Ćelije

Kao što smo već rekli, jezero Ćelije je jezero veštačkog porekla. To je veštačka akumulacija u Rasinskom okrugu, blizu Kruševca. Pritoke ovog jezera su Turjački potok, Suvajska reka i Rasina.

Maksimalna dužina jezera iznosi 10 km, a njegova maksimalna širina je 1.2 km.

Ukupna površina jezera Ćelije je 3.01 km2. Maksimalna dubina je, kažu, oko 45 m, ali je u proseku jezero duboko 17.3 m. Zapremina ovog jezera obuhvata 51.5 miliona kubnih metara.

Jezero Ćelije se nalazi na nadmorskoj visini od 284 m.

Do stvaranja veštačke akumulacije Ćelije se došlo  kako bi se između ostalog zaštitila akumulacija Đerdap, odnosno da ne bi došlo do stvaranja zasipa zbog nanosa koje donosi erozija. 1972. godine je napravljena brana na reci Rasini (između Rasinske kotline i Zlatarske klisure). Ova brana je visoka 55 m.

Do krajnjeg punjenja akumulacije je došlo tek 1979. godine. Dok je trajalo akumuliranje, stručnjaci su shvatili da je ova voda veoma kvalitetna i tada je razmatrana ideja da ova voda posluži za snabdevanje pijaćom vodom.

Tako je oko 1977. godine došlo do toga da se ova akumulacija proglasi prvorazrednim izvorom koji je od značaja kako za vodosnabdevanje regionalnog tipa, tako i za vodosnabdevanje međunarodnog tipa. Jezero Ćelije se sastoji iz tri basena.

To su vodozahvatni basen, vasićki i zlatarski basen. Do jezera se može stići iz pravca Kruševca i Blaca, tačnije Prokuplja i iz pravca Niša.

Blizu akumulacije se nalazi selo Ćelije, pa je odlučeno da se i jezero tako nazove.

Treba napomenuti da je nekada na području jezerske akumulacije postojalo jedno selo po imenu Zlatari. Kada je reka Rasina pregrađena, selo su raselili, međutim, deo sela je morao biti potopljen. Na taj način su potopljeni i seoska crkva i groblje.

Jezero Ćelije i njegove hidrološke odlike

Obale jezera Ćelije duge su 26.88 km i izuzetno su razuđene. Tamo gde je podignuta brana, Rasina se kreće prosečnom brzinom od 6.13 m3 u jednoj sekundi. Sva akumulirana voda služi da bi se Kruševac snabdevao vodom, ali i da bi se navodnjavalo okolno zemljište.

Promene u visini vodostaja na jezeru Ćelije najviše zavise od toga kolika se zapremina vode koristi, ali i kolike su količine padavina. Vodostaj je najviši, naravno, u proleće, a najniži na kraju leta.

Površinska temperatura jezerske vode u leto iznosi oko 26º C. Upravo zbog toga, jezero Ćelije predstavlja odlično kupalište i mesto za sportske aktivnosti na vodi.

Živi svet jezera Ćelije

Zavod za zaštitu prirode Srbije izdaje podatke na osnovu svojih istraživanja i beleženja, pa je tako predstavio sledeće informacije: u jezeru Ćelije živi oko osam vrsta slatkovodne ribe poput deverike, šarana, smuđa, grgeča.

Tu je i nekih 17 vrsta gmizavaca i vodozemca i 31 vrsta sisara. 32 vrste od ukupno 117 koliko živi ovde je usko vezano za staništa vodenog tipa. Od biljnih vrsta, mogu se pobrojati 278 različitih.

Mitovi, predanja i priče vezane za jezero Ćelije

Bez obzira na to što je jezero Ćelije novijeg porekla, ono ne zaostaje u legendama i misterijama koje se oko njega ispredaju i prepričavaju.

Ne tako retko, u novinama se pojavljuju naslovi poput “Čudo neviđeno”, “Jezero krije mračnu tajnu”, “Naježićete se kada vidite oblik jezera”, itd. O čemu je, zapravo, reč?

Kada se posmatra oblik jezera Ćelije na mapi, zaista se uočava jedna neobičnost ili interesantna pojava. Jezero po svom obliku podseća na oblik zmaja.

Pošto je, kako smo rekli, jezero nastalo na mestu gde je nekada postojalo naselje, sa svojom crkvom i grobljem, sada se priča kako neki meštani iz okolnih sela ponekad vide krst sa vrha ove crkve.

Kako se ponekad dogodi da se nepažljivi kupači utope u virovima jezera, govorka se kako postoji legenda o tome da jezero mora za odmazdu da uzme onoliko ljudskih života koliko ima grobnih mesta u njemu.

Očuvanje jezera Ćelije

Ipak, po našem mišljenju, bilo bi mnogo bolje kada bi se ljudi iz okoline malo više pozabavili svojom ekološkom svešću i kada bi se potrudili oko rešavanja problema akumulacije raznovrsnog otpada u jezeru.

Svake godine se iz ove čiste vode vadi i po nekoliko tona đubreta i nanosa iz slivova Blatašnice i Rasine koji se ne tretiraju na ispravan način.

Sanitarna zaštita ovog jezera je zvanično započela tek kada je sa radom počela fabrika vode pod imenom Majdevo. To se dogodilo 1984. godine. Istog momenta su uočeni negativni antropogeni uticaji.

Oni se ogledaju u industrijskim i komunalnim otpadnim vodama iz Blaca i Brusa, u čvrstom otpadu i smetlištima, erozijama, ribnjacima na pritokama reke Rasine i same Rasine, potom u ugostiteljskim objektima i uzgajalištima stoke. Skoro 20 godina unazad, problemi ne jenjavaju, već naprotiv, eskaliraju.

Prva i druga zona zaštite jezera su ugrožene. Ljudi su, bez obzira na zabranu, počeli nanovo da obrađuju zemljište, da prave njive i da dolaze na taj način do same obale. U selima Radojkovići i Vasići, pojedinci su bespravno podigli vikendice, a u Zlatarima i Vasićima se sve do pre četiri godine kampovalo u velikoj meri.

Zahvaljujući jednoj opštoj akciji koja je sprovedena 2014. godine, uspešno su sklonjene bespravne brvnare, šatori, kamp-kućice i daščare sa jezerske obale.

Ljudi koji brinu o jezeru kažu da je veliki problem ovde i sportski ribolov koji se samo tako naziva, a zapravo je komercijalno pecanje jezerske ribe.

Zvanični vlasnik jezera su Srbija vode, a brana je pod ingerencijom Vodovoda iz Kruševca. Vodovod Kruševac, iako nije pravno ingerentan nad ovim jezerom, pokušava da vodi računa o ekološkom integritetu jezera Ćelije.

Laboratorijski se izvodi posmatranje jezera, a povremeno se obavlja i čišćenje od supstanci masnog porekla.

Grad Kruševac je pokazao inicijativu da se ovo jezero na neki način proglasi prirodnim dobrom Srbije koje treba da bude pod zaštitom. Pošto je od 2015. godine na snazi zakon o zaštiti prirode, nedavno su na ovom terenu počela istraživanja.

Važnu ulogu u ovom projektu imaju predstavnici stručnajka iz Zavoda za zaštitu prirode iz prestonice, potom predstavnici opštine Brus i sami Kruševljani.

Cilj je da se jezero Ćelije konačno proglasi prirodnim dobrom i da na taj način dobije sve neophodne mere zaštite. U ovome dosta pomaže i partnerstvo sa evropskim institucijama i učestvovanje u programima podrške lokalnim samoupravama na putu ka Evropskoj uniji.

Ribolov na jezeru Ćelije

Pošto je voda na jezeru Ćelije čista i ima dovoljno veliku dubinu, a obala je fino razuđena i nema oštar nagib, to je ova oblast vrlo primamljiva za bavljenje sportskim ribolovom. Na jezero Ćelije dolaze ribolovci iz Prokuplja, Niša, Leskovca, Blaca, Kruševca, ali i iz drugih krajeva Srbije i regiona.

Ribolovna staza 600 m dužine, napravljena je pored sela Vasići, pa se tu održavaju takmičenja.

Već više od 20 godina postoji takmičenje pod imenom “Čigra kup”. Na ovom takmičenju se riba peca na plovak.

U jezeru ima deverike, grgeča, smuđa, krupne bodorke, belice, kao i krupnih primeraka šarana i somova. Rekord drži brkati som od 58 kg.

Najveći problem za ribolovce predstavlja činjenica da u okolini nema zgodnih mesta za konak. Nema pansiona, motela, hotela u neposrednoj blizini.

Jedino što se može iznajmiti jeste soba kod dobronamernih meštana sela.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora