Bešenovačko jezero – informacije i zanimljivosti

0

Manje poznata jezera na Fruškoj gori..

Na Fruškoj gori se nalazi petnaest jezera. Od tih petnaest, dvanaest je uređeno i tokom godine ova uređena jezera dočekuju kupače, ribolovce i ljubitelje prirode koji roštiljaju, kampuju i uživaju na njihovim obalama.

Spas od vrućine na ovim jezerima uglavnom nalazi lokalno stanovništvo zbog toga što se o lepoti fruškogorskih jezera zna veoma malo.

Jedno od jezera jeste jezero Sot. Na njemu nema parkinga i uglavnom se na njemu zatiču entuzijasti i ribolovci koji love tolstolobika, šarana, smuđa i druge vrste ribe. Ukoliko ste ljubitelji životinja, na jezeru koje se prostire na 30 hektara, možete pomaziti ili uslikati labudove koji su se odomaćili i rado prihvataju turiste.

Sledeća destinacija koja je manje poznata, nalazi se na putu iz Erdevika ka selu Ljube u podnožju Fruške gore.

To je mesto po imenu Bruje. Kao i sva ovdašnja jezera, napravljeno je sredinom 80-ih godina za potrebe navodnjavanja voćnjaka i useva okolnih sela. Danas se ona pretežno koriste za ribolov i kupanje, a Bruj jezero je posebno jer se zbog uređene obale i prirodnog rastinja ovde često okupljaju kamperi.

Oni koji žele više sunca, peškire i ležaljke, smeštaju se na nasip, dok se pod krošnjama vrbe roštilja i odmara gotovo svakog dana. Jedno od možda najbolje uređenih jezera jeste jezero Međeš ili Šatrinačko jezero.

Ono ima parking, restorančić, pošljunčen i betoniran prilaz vodi, kao i teren za odbojku i tuševe na otvorenom. Iako je jezero u rukama privatnika, prilaz njemu je besplatan. Na ovom jezeru se ne roštilja, a retke su i posete kampera.

Dalje, kod Rume, nalazi se Borkovačko jezero. Ovde često dolaze ribolovci jer se zbog različitih vrsta ribe svake godine održava takmičenje u pecanju. Plaža je betonirana, ima nekoliko kafića i restorana, kao i dodatnih sadržaja koji upotpunjavaju boravak posetilaca.

Na prilazu svakome od ovih navedenih jezera stoji znak da je kupanje zabranjeno, pa možda zato većina plaža i nije uređena i ne postoje toaleti i kafići.

Ipak, uprkos tome, jezera svakodnevno, tokom leta, posećuje veliki broj turista koji se u njima kupaju na svoju odgovornost.

Kako i sami kažu, od kada se zna za fruškogorska jezera, još uvek zbog kršenja ovog pravila niko nije bio kažnjen.

Sledeće jezero koje i nije tako pristupačno jeste Bešenovačko jezero ili popularnije Beli kamen. Ovo jezero je u privatnom vlasništvu, a svojom tirkiznom bojom mami veliki broj posetilaca.

Plaža nije uređena, a obale su na nekim mestima visoke, pa ih oni avanturističkog duha koriste da sa njih skaču u vodu.

Ovde možete kupiti kuvani kukuruz ili sladoled, a postoji i nekoliko improvizovanih kafića.

Bešenovačko jezero ili Beli kamen

Bešenovačko jezero ili Beli kamen, kako ga neki nazivaju, nalazi se blizu Bešenovačkog Prnjavora u Sremu. Najbliži veći grad je Sremska Mitrovica koji je udaljen 23 km.

Ispod nekadašnjih ruševina manastira Bešenovo, još pred kraj 70-ih godina prošlog veka, fabrika cementa iz Beočina, rešila je da napusti rudnik laporca koji je već bio iscrpen i da započne sa novim iskopavanjima na jednom brdu kod mesta Bešenovački Prnjavor.

Taj površinski kop se zvao Beli kamen. U selu Bešenovački Prnjavor su stanovnici negodovali zbog toga što im je narušen mir, a i zbog toga što je tokom iskopavanja letelo mnogo bele krečnjačke prašine.

Jedina dobra stvar je bilo to što su dobili novi put prema Novom Sadu koji je išao preko Fruške gore.

Tokom narednih dvadeset godina, fabrika cementa je uspela da iskopa čitavo brdo i na tom mestu je ostala ogromna depresija koja je obuhvatala nekoliko hektara i bila duboka više stotina metara. Ova rupa se videla i sa auto-puta Beograd-Zagreb.

Pošto je fabrika smatrala da ovde više nema šta da kopa, rešili su da pređu na novu lokaciju gde su pronašli veće zalihe laporca. To je bilo selo Mutalj, odnosno jedno mesto na svega kilometar od Mutalja.

Beli kamen je ostao da zjapi, ali je bilo interesantno da je još dok je kamenolom radio, kopačima velike muke zadavao izvor vode koji je stalno ispuštao pitke mlazeve na mestu gde su kopali. Rudari su se mučili i skoro svakodnevno ispumpavali vodu, šaljući je u obližnji Prnjavorski potok.

Da ovo nisu preduzimali, nikada ne bi mogli da pristupe laporcu uz pomoć mehanizacije.

Kada su radovi konačno prestali, ta ista voda je krenula da puni prazan prostor jer više nije imao ko da je ispumpava. Zahvaljujući tome, nastalo je Bešenovačko jezero ili jednostavno Bešenovo.

Pitka i bistra voda u saradnji sa potpuno svetlim dnom od laporca proizveli su izuzetnu lepotu u ovom kraju, jer ovo jezero ima tako divnu tirkiznu boju tokom vrelih letnjih dana, da podseća na najdivnija karipska mora.

Na žalost, jezero nije otvoreno za kupanje. Takođe, jezero nije uređeno, niti postoji plan da se to učini u skorije vreme.

U međuvremenu je fabriku cementa iz Beočina kupila strana kompanija “Lafarž”, a kop Beli kamen je i dalje u njihovom vlasništvu. “Lafarž” odlaže jalovinu sa novog kopa na ovom mestu, tačnije na ivicama Belog kamena i zbog toga je ulaz zatvoren i ograđen gvozdenom kapijom.

Na kapiji uvek stoji radnik “Lafarža”, tačnije obezbeđenje, te on upozorava namernike ribolovce i kupače na to da je prilaz zabranjen.

Ipak, ljudi su pronašli način da uđu na jezero, pa se svejedno kupaju na sopstvenu odgovornost. Svakako da ovakva situacija nije poželjna i da su vlasnici “Lafarža” zabrinuti, zbog toga što bi oni nosili krivičnu odgovornost kada bi se bilo šta loše desilo.

Mesna zajednica Bešenovački Prnjavor stalno traži od vlasti da dozvoli da im “Lafarž” ustupi ovo jezero, pa da od njega naprave pravu plažu, izletište i kupalište. Uprava “Lafarža” se slaže, samo ukoliko im se obezbedi drugo mesto za odlaganje jalovine.

Poslednje informacije o vlasništvu nad ovim površinskim kopom i jezerom do kojih smo došli kažu da je “Lafarž” prodao parcelu sa jezerom privatnom licu.

Nakon toga, mnogi su protestovali jer smatraju da voda kao prirodni resurs ne može biti nečije privatno vlasništvo. Situacija je pomalo nejasna, ali nije jedina u Vojvodini.

Ovo nije prvi slučaj da se parcela sa postojećim akumulacionim jezerom proda privatniku. Moharač jezero, koje se nalazi pored Erdevika ima dva vlasnika, pa njih dvojica dele jezero Moharač na pola.

Jezero Bešenovo je u početku imalo dubinu od 50-ak metara, a pretpostavlja se da je ta dubina danas veća.

U prvo vreme, Bešenovačko jezero je imalo više prilaza, dok je danas moguće da se kupaju na jednoj većoj plaži i dve manje. Kako stvari stoje, nivo vode se povećava iz godine u godinu.

Obale jezera su strme i visoke stene, pa kupači to koriste za skakanje. Na ovim improvizovanim skakaonicama se izvode atrakcije koje se snimaju i objavljuju po društvenim mrežama.

Stariji pecaroši kažu kako je na jezeru nekada bilo ribe, ali je sada nema. Mogu se pronaći poneki primerci crvenperke, babuške i tolstolobika. Posebno su interesantne ribice u plićaku koje vam besplatno rade fish spa.

Do Bešenovačkog jezera se može doći kada idete iz Rume prema Sremskoj Mitrovici. Tada prolazite kroz Stejanovce i Jazak.

Isto tako, možete doći do Bešenova i preko Fruške gore i Iriga. Na putu ne postoji nikakvo obeležje, putokaz niti saobraćajni znak koji ukazuju na jezero. Ukoliko se zbunite, pitajte meštane, pa će vas oni uputiti.

Ako se odlučite da provedete letnji dan na Bešenovačkom jezeru, onda morate imati na umu da tamo nema prirodnog hlada i da je potrebno da ponesete suncobrane i zaštitu od sunca. Nije uputno ići na Bešenovo sa malom decom.

Gledajte da dođete ranije ujutru kako biste zauzeli dobar položaj i pronašli mesto koje neće biti opterećeno okolnom gužvom i galamom.

Dobro je da sa sobom imate nekakvu veću podlogu koju ćete staviti ispod peškira jer je obala neuređena, nema peska, niti šljunka, pa vam može biti neudobno.

Kada krećete na izlet na jezero Bešenovo, ponesite sa sobom hranu, vodu, piće, zbog toga što na ulazu postoji samo jedno mesto gde se možete osvežiti, a koje vam se iz nekog razloga možda neće svideti.

Ako već dolazite na ovo jezero, lepo bi bilo svratiti i do manastira Bešenovo.

Loading...

Pogledajte i ovo Još tekstova od autora